Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Milost obraćenja

Pozdrav don Damire.
Imam pitanje u vezi preobraćanja. Primjer je sveti  Augustin. On je bio griješnik i u jednom se trenutku promijenio. Mnoga su i svjedočanstva ljudi koji su se promijenili nakon obraćenja. Zanima me na koji način dođe do te promjene? Pozove li Bog nekog na promjenu pa ovaj to prihvati ili Bog poštuje slobodnu volju pa se mijenjaju samo oni ljudi koji to žele? Uz Augustina ima još mnogo svetaca koju su se preobratili, je li Bog baš njih odabrao da se preobrate ili su oni to sami uspjeli napraviti? Unaprijed hvala na odgovoru.


Hvaljen Isus i Marija!

Sveti Augustin je odličan primjer kada govorimo o obraćenju. S jedne strane, on je sam doživio tako duboku preobrazbu od grešnog života ka životu u vjeri. S druge strane, on je svoje iskustvo teološki izvanredno obajsnio upravo opisujući ove elemente o kojima me pitaš – Božju milost i ljudsku suradnju s tom milošću.

Tako on u svojim «Ispovijestima» kaže da je Bog «probio njegovu gluhoću», odnosno zvao ga tako uporno i glasno sve dok Augustin nije čuo taj poziv, taj glas. No, Bog nije Augustina pozvao, odnosno dao mu tu milost obraćenja iz čiste samovolje. Moramo se prisjetiti da je njegova majka, sveta Monika, godinama izlijevala i suze i molitve upravo na nakanu obraćenja svoga sina. S druge strane, Gospodin poznaje budućnost, tako da on može dati određenu milost i unaprijed predviđajući nečije zasluge nakon obraćenja, primjerice sv. Augustina kao biskupa i crkvenog oca. Na koncu, Bog je slobodan «činiti sa svojim što hoće», kako piše u evanđeoskoj prispodobi o radnicima posljednjeg sata. Prema tome, nitko ne može Boga prozvati zašto je nekome dao neku milost, pa i kada je taj čin izraz čistog, potpuno nezasluženog milosrđa.

Što se tiče tvog pitanja može li netko sam uspjeti obratiti se, odgovor je jasan: ne.Vjera je čisti Božji dar i ulivena krepost. Nitko ne može svojim snagama dokučiti sadržaj kršćanske Objave i sam od sebe pristati uz nju. Stoga u Katekizmu stoji:

153 Kad sveti Petar ispovijeda, da je Isus "Krist, Sin Boga živoga", Isus mu
kaže: "To ti nije objavilo tijelo i krv, nego Otac moj, koji je na nebesima"
(Mt 16,17). Vjera je Božji dar, vrhunaravna od Boga ulivena krepost. "Da
uzvjerujemo, treba nam Božja milost, koja predusreće i potpomaže, i
unutarnja pomoć Duha Svetoga da srce pokrene i k Bogu ga obrati, da otvori
oči duši i "svima dadne ugodnost pristanka i vjerovanja istini".

S druge strane, valja imati na umu da Bog nikada ne vrši prisilu nad nama da bi uzvjerovali, već poštuje našu slobodu. To znači da je na nama da milost prihvatimo i s njom surađujemo ili da je odbacimo.

U tom svjetlu mislim da nisi ispravno postavio dilemu: «pozove li Bog nekog na promjenu...» «ili Bog poštuje slobodnu volju...». Zašto bi Božji poziv bio u kontradikciji s našom slobodnom voljom? Sveto pismo jasno kaže da Gospodin stoji na vratima i kuca. To je slika koja predstavlja Božji poziv. S druge strane, ta vrata naših srdaca na koja on kuca imaju kvaku samo s unutarnje strane – drugim riječima, On može ući jedino ako ga mi svojevoljno pustimo unutra. Tako imamo suradnju između Božjeg poziva i ljudskog odaziva, koji može biti pozitivan ili negativan.

A koga Bog poziva na obraćenje? Ne poziva svakoga na isti način, ne poziva svakoga kao Augustina ili Pavla, ali ipak baš svakog čovjeka on poziva na obraćenje jer mu je stalo «da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine» (1 Tim 2,4).  

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh