Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Crkveni raskoli, liturgija i nauk

Zanima me, ako se kaže da smo svi mi kršćani, možemo li ići u protestantske ili pravoslavne crkve? Nije li isto odem li u protestantsku crkvu ili katoličku, kad smo svi kršćani?
Čini li vam se licemjerno ići u katoličku crkvu, ako se ne slažemo sa svim stvarima u njoj? Ne slažem sa svim stvarima koje se tamo događaju, sa svim naukom, pa je onda pitanje, mogu li kao takav biti član katoličke crkve? Bog s Vama.


Poštovani!

Gospodin Isus Krist osnovao je svoju Crkvu na Petru – Stijeni (kako lijepo piše u Evanđelju po Mateju 16,18), ostavio joj svoja učenja, primjer svoga života, svete sakramente koje je ustanovio i svoga Svetoga Duha, po kojem Crkva uvijek ostaje s Gospodinom Isusom združena kao Tijelo sa svojom Glavom.

Međutim, tijekom povijesti događala su se određena odbacivanja Isusovih ustanova i tako su nastale različite i među sobom razdijeljene kršćanske zajednice.

Dva velika crkvena raskola bila su onaj u 11.st. kada su nastale dvije odvojene Crkve koje danas nazivamo Katoličkom i Pravoslavnom. Drugi je raskol bio u 16.st. kada su se od Katoličke Crkve odvojile zajednice koje nazivamo protestantskima ili reformiranima.

Dakle, imamo tri glavna kršćanska «smjera» ili «obitelji». Katolička je Crkva među njima zadržala poštivanje Petrova autoriteta putem njegovih nasljednika – papa, te 7 svetih sakramenata i napromijenjeni nauk Crkve prvog tisućljeća. Pravoslavna je Crkva zaržala sakramente i nauk, ali odbacuje podložnost papinom autoritetu, a time i zajedništvo s Katoličkom Crkvom. Protestantske pak zajednice imaju valjana tek 2 od 7 sakramenata (krštenje i ženidbu), a nauk je i u mnogim drugim stvarima promijenjen, ovisno o zajednici (protestantske crkvene zajednice dalje su se podijelile na nebrojene podskupine); oni također ne priznaju papinski autoritet.

Stoga mi katolici smatramo, iako prepoznajemo i cijenimo mnogo toga dobroga kod naše odijeljene braće, da je samo Katolička Crkva sačuvala onu puninu istine i milosti koju joj je Gospodin Isus Krist ostavio. Onome tko također prepoznaje tu puninu u Katoličkoj Crkvi, neće odlaziti drugdje nego će živjeti svoju kršćansku vjeru u njoj, iako će vrlo rado upoznavati i drugačije i s njima prikladno surađivati.

Što se tiče neslaganja s Crkvom, tu treba razlikovati različite razine. Postoje grijesi pripadnika Crkve, pa tako i crkvene hijerarhije (biskupa, svećenika, đakona) i s time se niti možemo, niti smijemo slagati. Druga je razina određenih običaja, uredbi, teoloških tumačenja i struktura u Crkvi, koji su promjenjive prirode – tu također, imajući dobre razloge, možemo biti u neslaganju s trenutno važećim ili prevladavajućim stanjem. Međutim, što se tiče katoličke vjere, tu se radi o onome što nam je objavio Bog koji je apsolutna istina i zato neslaganje s tim istinama znači stavljanje samoga sebe izvan zajedništva s Katoličkom Crkvom.

Ako se netko nađe u problemu glede određenih istina vjere, trebao bi se stoga potruditi da upozna što zapravo Crkva naučava o tom spornom pitanju i zašto tako naučava, koji su njeni razlozi. Pritom valja imati na umu da vjera nije jednaka sposobnosti mog razuma da shvati neke stvari – dapače, smisao je vjere u tome što se prepuštamo Bogu koji nas neizmjerno nadilazi i što prihvaćamo njegovu objavu na temelju povjerenja u njegovu ljubav i autoritet. Poput djeteta koje odrasta u obitelji koja ga voli i vjernik postupno otkriva sve dublji smisao određenih istina koje mu ispočetka možda i nisu bile baš jasne.   

Nadam se da će ti ovaj odgovor biti poticajem da i sam malo dublje upoznaš vjeru i u njoj se pronađeš, za što ti osobito preporučam Katekizam Katoličke Crkve i, prije svega, iskrenu i poniznu osobnu molitvu.  

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh