Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Tko je dijete Božje?

Poštovani don Damire,
u velikoj sam nedoumici radi nekih stvari. Radi se o tome da Katolička Crkva govori ovo:

Kažemo da je Bog OTAC
1) jer je po istoj naravi Otac druge osobe Presvetoga Trojstva, t.j. Sina svoga rođenoga, 2) jer je Bog otac svih ljudi, koje je stvorio, koje uzdržava i kojima upravlja,
3) jer je napokon po milosti otac svih dobrih kršćana, koji se zato zovu posinjena djeca Božja. (Veliki katekizam Sv. Pia X.)

U Svetom pismu stoji: "A svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime: koji nisu rođeni ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževljeve, nego – od Boga.” (Iv.1:9-13)

Znači li ovo da samo oni koji prime Krista tek onda postanu djeca Božja, a svi ostali ljudi su samo Božja stvorenja (čime se očito ljudi izjednačavaju sa životinjama)?

I citat koji je kontradiktoran (?) ovome iznad:

"A ovo ne reče sam od sebe nego kao veliki svećenik one godine proreče da Isus treba umrijeti za narod. I ne samo za narod nego da i razasutu Božju djecu skupi u jedno." (Iv 11, 51) "

Ne znači li sad ovo da su ipak svi ljudi djeca Božja?

I još nešto. Kada nam dođu protestanti sa sola scripturom očekujući od nas da istom mjerom uzvratimo mi se jednostavno ne znamo branit osim naukom Katoličke Crkve, citirajući Katekizam, spise svetaca itd., što je u nekom slučaju dobro, ali nekad to ne "prolazi" kod različitih kršćanskih denominacija. Stoga ako možete preporučit neku literaturu (može i na eng.) koja u sebi sadrži tumač sv. Pisma u skladu sa katoličkim naukom koja ovakve slične stvari kao što sam gore navela može protumačiti nama laicima.

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Pozdrav


Poštovana!

Tvoje mi se pitanje učinilo poput one pitalice: može li se reći da je zid u isto vrijeme i crn i bijel? Odgovor je: može! U mraku je crn u smislu da tako izgleda, a bijel je «po sebi». Ne ulazeći u fiziku boja, želim samo na ovakvom svakodnevnom primjeru pokazati kako nekad kontradikcije među nekim iskazima nema, iako se nešto čini kontradiktornim. Važno je shvatiti «što je pjesnik htio reći» govoreći o jednoj stvari sad ovako, sad onako. Stoga je za kontradikciju važno zapamtiti da neka stvar ne može biti nešto («A») i nešto drugo («ne A») ako je to: 1) istovremeno i 2) na isti način.

Tako niti djeca Božja ne mogu biti «svi ljudi» i «samo kršćani» istovremeno i na isti način. Međutim, ovdje se i ne radi o istom načinu. Kako si sama napisala navodeći Veliki katekizam sv. Pija X., Bog je otac svih ljudi po redu stvaranja, odnosno naravi, a kršćana i po redu otkupljenja, odnosno milosti. Stoga se radi o dvije različite kvalitete očinstva.   

Što se tiče Svetog pisma, ono je po nauku Crkve duša teologije. I Katekizam je prepun biblijskih citata, pa se može mirno reći da je dobar način upoznavanja Pisma upravo i čitanje Katekizma. Međutim, slažem se da je potrebno i poznavanje same egzegeze svetih spisa i drugoga što spada u biblijsku teologiju u strogom smislu riječi, bez izravne ovisnosti o katoličkoj dogmatici. Naposljetku, ispravna će egzegeza i bilijska teologija na kraju i potvrditi i pomoći dalje razviti tu istu dogmatiku.

Upravo u tom nastojanju oko autonomije vlastite discipline, dobar dio egzegeta kao da malo drži do podjele na katoličke i protestantske. To je s jedne strane dobro, jer je Božja riječ objektivna, nepristrana, za sve ista, pa bi takvi onda trebali biti i rezultati znanstvenog rada egzegeta bez obzira na «denominaciju». To je svakako od neprocjenjive važnosti za ekumenizam. Također, to znači da su  radovi protestantskih egzegeta uvelike korisni za nas katolike.

S druge strane, za katolika je Biblija neodvojiva od svete Predaje i Učiteljstva koje oba ta izvora čuva i autentično izlaže njihov sadržaj. Protestantski pak egzegeti, možda i nesvjesno, također prilaze Svetom pismu s određenim predrazumijevanjem stečenim u svojim crkvenim zajednicama. Nadalje, može prevariti čak i početna pretpostavka da je Biblija za sve ista, budući da je Luther izbacio neke knjige i dijelove drugih koje, eto, nije smatrao nadahnutima. Također, čini se da su se i neki katolički egzegeti, u nastojanju da «budu objektivni»,  udaljili od Predaje i Učiteljstva kao okvira za interpretaciju. Međutim, zatim su - možda sasvim neprimjetno - u potrebi «hermeneutičkih ključeva» počeli usvajati protestantske ili čisto svjetovne nazore.
   
Ovo ti pišem kako bih ti ukazao da nije baš tako lako naći i preporučiti potpuno čiste i dovoljno opširne izvore katoličke egzegeze i biblijske teologije, posebno na hrvatskom jeziku gdje je teološka publika relativno mala, pa se stoga malo toga i prevodi. Također, želim reći kako postoji potreba za pažljivim, a ponekad i kritičkim pristupom izvorima, osobito onima koji u tumačenju koriste samo povijesno-kritičku metodu bez Predaje. Ponekad će u potrazi za zadovoljavajućim komentarom nekog biblijskog odlomka biti potrebno proučiti i prikladno sintetizirati prilično velik broj izvora.

Za početak mogu preporučiti Jeruzalemsku Bibliju, budući da sadrži brojne korisne fusnote. Knjige pape Benedikta XVI. «Isus iz Nazareta» također uvelike koriste i komentiraju egzegezu i biblijsku teologiju. I web stanica biblehub.com bogata je dobrim sadržajem. «Catena aurea» jest komentar četiri evanđelja u kojem je Toma Akvinski sabrao njemu dostupne komentare jednog broja crkvenih otaca i pisaca starine i također je dostupna online na engleskom. Navarre Bible, projekt kojega je inicirao sv. Josemaria Escriva, također je na dobrom glasu.  Od literature na engleskom preporučuju se još «A Catholic Commentary on Holy Scripture», kao i djela sa ove stranice: http://www.catholiccommentaryonsacredscripture.com/volumes-authors/. Izdanja na hrvatskom možeš potražiti u KS-u.

Odlična su stvar i kompjutorski programi za proučavanje Biblije kao što su Logos i BibleWorks.

Želim ti obilje Božjeg blagoslova u daljnjem upoznavanju Svetog pisma.
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh