Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

„Hijerarhija“ biblijskih knjiga

Jesu li sve knjige u Bibliji jednako vrijedne (jednako važne) ili neke imaju prednost prilikom tumačenja (npr. jesu li evanđelja vrijednija od apostolskih poslanica i slično)?

Također me znaima, piše u SZ da je Kajin otišao iz Edena u zemlju Nod. Tamo je upoznao svoju ženu koja mu je rodila Henoka. Tko je bila Kajinova žena, zašto se ne spominje čija je ona kćer? Otkud ona uopće? Domagoj


Dragi Domagoj!

Dogmatska konstitucija o božanskoj objavi navodi: „Nikome ne može izbjeći da među svim Pismima, pa i onima Novog zavjeta, Evanđeljima pripada prvenstvo, jer su ona poglavito svjedočanstvo o životu i nauci Riječi utjelovljene, našega Spasitelja.“

Da Evanđeljima pripada prvo mjesto među Pismima svjedoči i liturgija, jer je upravo evanđeoski navještaj vrhunac liturgije Riječi, te je kao takav jasno i označen različitim liturgijskim znakovima – stajanjem okupljene zajednice, navještanjem od strane zaređenoga službenika, u svečanijim prilikama i kađenjem, itd.

Ukoliko je Evanđelje vrhunac, onda je jasno da je bliža priprava za njegov navještaj nauk sadržan u drugim spisima Novoga Zavjeta. Naime, kako kaže već spomenuta Konstitucija: „Ti spisi, po mudroj Božjoj osnovi, potvrđuju ono što se odnosi na Krista Gospodina, sve većma i većma razjašnjuju ne¬patvorenu njegovu nauku, proglašuju spasiteljsku silu božanskog djela Kristova, pripovijedaju početke i čudesno širenje Crkve i predskazuju njezino dovršenje u slavi. Jer, Gospodin Isus — kako bijaše obećao — stajao je uz svoje apostole (usp. Mt 28, 20) i poslao im Duha Tješitelja da ih uvodi u puninu istine (usp. Iv 16, 13).“

O Starom pak Zavjetu piše: „Starozavjetni raspoređaj bijaše prvenstveno tome usmjeren da pripravi, proročki navijesti (usp. Lk 24, 44; Iv 5, 39; l Pt l, 10) i različitim praslikama naznači (usp. l Kor 10, 11) dolazak sveopćeg otkupitelja i mesijanskog Kraljevstva. Knjige pak Staroga zavjeta po¬kazuju svima — kako je to odgovaralo stanju ljudskog roda prije vremena kad je Krist uspostavio spasenje — spoznaju Boga i čovjeka i načine kako pravedni i milosrdni Bog postupa s ljudima. Makar te knjige sadržavale također što nesavršeno i privremeno, one ipak očituju  istinski božanski  odgojni  postupak.“ Stoga Stari Zavjet u principu predstavlja dalju pripravu za Evanđelje u odnosu na apostolske spise, kako je to posvjedočeno i u samoj liturgiji.

S obzirom na taj poredak Drugi vatikanski sabor potiče pastire Crkve „da vjernike koji su im povjereni prikladno uvedu kako će se pravo služiti svetim knjigama — osobito Novim zavjetom, prvenstveno Evanđeljima.“

Ipak, valja uvijek imati na umu povezanost svih kanonskih knjiga Svetoga Pisma: „Bog, dakle, nadahnitelj i začetnik knjiga obaju Zavjeta, tako je mudro rasporedio da je Novi zavjet u Starom sakriven, a u Novom Stari otkriven. Naime, iako  je Krist u  svojoj  Krvi sazdao Novi zavjet (usp. Lk 22, 20; l Kor 11, 25), ipak knjige Staroga zavjeta — preuzete u cijelosti u evanđeoskom navještaju — dobivaju i po¬kazuju svoje puno značenje u Novom zavjetu (usp. Mt 5, 17; Lk 24, 27; Rim 16, 25-26; 2 Kor 3, 14-16)  dok ga za uzvrat osvjetljuju i tumače.

U svim knjigama Staroga i Novoga Zavjeta njihov prvotni autor, Bog, objavljuje jednu te istu istinu. Stoga kod ispravnog tumačenja ne može biti kontradikcije između pojedinih spisa, već samo međusobnog osvjetljavanja i nadopunjavanja. Dei Verbum donosi pravila za tumačenje Pisma koja uvijek valja imati na umu, među kojima ističemo ono općenito: „Budući da je Bog u Svetom pismu govorio po ljudima na ljudski način, to tumačitelj Svetog pisma, da bi proniknuo ono što nam je Bog htio priopćiti, mora pažljivo istraživati što su hagiografi stvarno htjeli reći i što je Bog odlučio njihovim riječima otkriti.“

Što se tiče Kajinove žene, ona je po svemu sudeći bila njegova sestra. Ako pođemo od pretpostavke mogonenizma – nastanka ljudskog roda od jednog praroditeljskog para – to je zapravo i jedini mogući zaključak. Pritom nije odlučujuće što se ranije u Knjizi postanka druga djeca Adama i Eve ne spominju, iako u Post 5 čitamo da je Adam imao „još sinova i kćeri“. Također, ženidbe među bliskim rođacima zabranjene su tek mnogo kasnije Mojsijevim zakonom. Inače, biblijski izraz „pozna svoju ženu“ ne znači da se prije toga nisu poznavali, nego da su tada imali spolni odnos. Tako npr. u Post 4,25 čitamo da je Adam „poznao“ svoju ženu koja mu je rodila sina Šeta – Adam i Eva su se očito poznavali (u svakodnevnom današnjem smislu riječi) i prije toga.  

Nadam se da će ti napisano pomoći u boljem shvaćanju Svetoga pisma. U tom smislu preporučam ti također i spominjanu dogmatsku konstituciju „Dei Verbum“ Drugog vatikanskog sabora.

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh