Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

„Krist bi uskrišen treći dan po Pismima“ – kojim?

Nisam siguran na koji dio Pisma je sv. Pavao mislio kad je rekao: „... bî pokopan i uskrišen treći dan po Pismima“, gdje to zapravo stoji u Pismima i odakle i Isus iščitava da će se to tako zbiti?
Gdje treba tražit to proroštvo o uskrsnuću nakon tri dana? Unaprijed zahvalan!



Poštovani!

Drago mi je što pokazuješ zanimanje za Sveto pismo. U potrazi za odgovorom na tvoje pitanje, čini mi se najbolje početi od ovoga biblijskog mjesta:

"To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano." Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: "Ovako je pisano: `Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.` "

Iz ovoga su odlomka vidljive dvije bitne postavke:

1. Iako su apostoli poznavali Pisma, nisu ih razumjeli prije nego im je Isus „otvorio pamet“. Nisu razumjeli da je on, Isus, cilj tih Pisama i da ona u različitim svojim dijelovima (Zakon, Proroci i Psalmi) govore upravo o njemu. Dapače, nisu ih tako razumjeli niti brojni pismoznanci i farizeji, inače vrsni u vjerskim stvarima.

Razumijevanje o kojem govori evanđelist Luka je, dakle, potrebno jer se dublji smisao Pisma ne vidi „iz aviona“, nego je nešto za što treba poseban dar od Boga, dar vjere. Radi se o Duhu Svetom koji „uvodi u svu istinu“, Pomazanju koje vjernika „uči o svemu“ (1 Iv 2,27) i daje mu nadići samo slovo Pisma prema riječi svetog Pavla: „Slovo ubija, a Duh oživljuje“.

Nadalje, Crkva je u cilju tog dubljeg razumijevanja od apostolskih vremena čitala Stari Zavjet uz pomoć tipologije: u starozavjetnim su se Božjim djelima iščitavali pralikovi onoga što je Bog izveo u punini vremena po svome Sinu. Takav način čitanja prisutan je i u samome Pismu (usp. npr. 1 Kor 10,1-11 ili poslanicu Hebrejima gdje je Melkisedek prikazan kao Kristov pralik).  

Takvo, kristološko tumačenje Starog Zavjeta istovremeno je u kontinuitetu s njime (osobito u proročkom aspektu), ali i diskontinuitetu (osobito u institucionalnom aspektu), te u nadilaženju.

2. Isus kaže: „Ovako je pisano:  `Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.`“ Ipak, tu Isusovu rečenicu nećemo u Starom Zavjetu nigdje naći, niti bi trebali. Ta rečenica nije negdje doslovno zapisana, nego se ona da iščitati iz cjeline Pisma, odnosno izvući kao zaključak, sinteza različitih proroštava Staroga Zavjeta.   

Počevši od ove dvije postavke, možemo najprije naznačiti neke od tekstova koji predoznačuju uskrsnuće, a zatim posebno promotriti pitanje o trećem danu.
Tekstovi u kojima se govori o uskrsnuću općenito jesu npr. Iz 26:19-21; Ez 37:12-14; Dn 12:1-3; Job 19:25-27; 2 Mak 7,29. Svi ovi tekstovi tim su više primjenjivi na Mesiju, budući da je on zastupnik naroda kako u (nezasluženom) podnošenju zala, tako i u (zasluženoj) slavi koja potom ima uslijediti. Dapače, bez zasluga Mesije i njegova uskrsnuća, uskrsnuća na život ostatka naroda ne bi ni moglo biti. Zastupništvo, muka i naznaka Mesijine proslave na poseban su način povezani u Izaijinoj Četvrtoj pjesmi o Sluzi Gospodnjem:
A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna - radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše. (Iz53,3-4)   
Žrtvuje li život svoj za naknadnicu, vidjet će potomstvo, produžit` sebi dane i Jahvina će se volja po njemu ispuniti. Zbog patnje duše svoje vidjet će svjetlost i nasititi se spoznajom njezinom. Sluga moj pravedni opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti. Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu i s mogućnicima plijen će dijeliti, jer sam se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi i da se zauzme za zločince. (Iz 53,10-12)

Nadalje, najjasnije i najpoznatije proroštvo o uskrsnuću jest ono koje nalazimo u Ps 16,8-11. Upravo se na ovo Pismo pozvao prvi papa, sveti Petar, u svojoj propovijedi na dan Pedesetnice:

"Izraelci, čujte ove riječi: Isusa Nazarećanina, čovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima, čudesima i znamenjima koja, kao što znate, po njemu učini među vama - njega, predana po odlučenu naumu i promislu Božjem, po rukama bezakonika razapeste i pogubiste. Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime ovlada. David doista za nj kaže: Gospodin mi je svagda pred očima jer mi je zdesna da ne posrnem. Stog mi se raduje srce i kliče jezik, pa i tijelo mi spokojno počiva. Jer mi nećeš ostaviti dušu u Podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda. Pokazat ćeš mi stazu života, ispuniti me radošću lica svoga. Braćo, dopustite da vam otvoreno kažem: praotac je David umro, pokopan je i eno mu među nama groba sve do današnjeg dana. Ali kako je bio prorok i znao da mu se zakletvom zakle Bog plod utrobe njegove posaditi na prijestolje njegovo, unaprijed je vidio i navijestio uskrsnuće Kristovo: Nije ostavljen u Podzemlju niti mu tijelo truleži ugleda. Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci.“  

Što se tiče samoga trećeg dana, valja pogledati koje bi bilo njegovo značenje u Starome Zavjetu:
Post 1:12-13 – Treći dan niču stabla koja rađaju plodovima, svako prema svojoj vrsti.
Post 22,4 – Treći dan Abraham prinosi Izaka, koji Božjom intervencijom biva pošteđen. Heb 11 tumači ovaj događaj kao sliku uskrsnuća: „Vjerom Abraham, kušan, prikaza Izaka. Jedinca prikazivaše… uvjeren da Bog može i od mrtvih uskrisiti. Zato ga u predslici i ponovno zadobi.“
Post 40, 20-21 – Treći dan glavni peharnik biva spašen od smrti.
Post 42,17-18 – Treći dan Josip pušta braću iz zatvora.
Est 4,16;5,1 – Treći dan, nakon molitve i posta, „zaodjevena slavom“ Estera dolazi pred kralja radi spasenja naroda.
Izl 19,16 – Treći dan, nakon čišćenja naroda, Bog silazi na Sinaj i daje Mojsiju Deset riječi. Na dan uskrsnuća Isus daje apostolima Duha Svetoga, Zakon Novoga Saveza (usp. Jr 31,33; 2 Kor 3,3; Heb 10,16).
Jon 1,17 – Treći dan Jona izlazi iz utrobe kita. Već si u svom pitanju spomenuo da sam Isus npr. u Mk 8,11-12 Jonu predstavlja kao svoj pralik. Uzmemo li u obzir Joninu molitvu u utrobi kita, gdje on sam kaže „iz utrobe Podzemlja zazvah“, jasno je koliko je ova slika dobar znak smrti i izbavljenja od nje.

Hoš 6,1-2 – Treći dan Bog podiže svoj narod: ”Hajde, vratimo se Jahvi! On je razderao, on će nas iscijeliti: on je udario, on će nam poviti rane; poslije dva dana oživit će nas, trećeg će nas dana podignuti i mi ćemo živjeti pred njim.“ Ovo je proroštvo koje također prilično jasno naznačuje uskrsnuće treći dan, posebno ako se ima na umu Iz 53,5: „Njegovom se modricom izliječismo“. Tu se Hošeino iscjeljenje naroda povezuje s Izaijinom mukom, a onda i uskrsnućem Mesije.

Postoje i drugi biblijski reci koji su na istoj liniji.

Iz navedenoga se može zaključiti da su dva dana koja prethode trećemu dani kušnje, zatvora, priprave za susret s Gospodinom, smrti. Treći je pak dan izbavljenja, Božje potvrde vjernosti, ozdravljenja, novoga života. Nadalje, u svakom se od spomenutih događaja nagoviješta neki aspekt Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Zaključno, smatralo se da četvrtoga dana započinje truljenje, a kako piše u Ps 16: „Nećeš mi ostavit dušu u podzemlju, ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda.“ Iz navedenoga slijedi da je dan Isusova uskrsnuća trebao biti upravo „treći dan“.

Valja još napomenuti da Pavao, kada u 1 Kor 15 spominje Kristovo uskrsnuće treći dan „po Pismima“, ne mora nužno misliti (samo) na Stari zavjet.

Naime, u 1 Tim 5,18 stoji: „Pismo doista veli: Volu koji vrši ne zavezuj usta! I: Vrijedan je radnik plaće svoje.“ Tu se citira PnZ 25,4, ali i Lk 10,7. Oba citata oslovljavaju se kao „Pismo“. 2 Pt 3,16 također izjednačuje Pavlove poslanice s ostalim Pismima.

Dakle, Pavao bi se teoretski u 1 Kor mogao pozivati i na Isusove riječi o uskrsnuću treći dan iz Markova evanđelja (ako pretpostavimo da je ono u to vrijeme bilo napisano, što je još uvijek predmet rasprave).

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh