Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Ispravnost nakana u molitvi

Ako Bog dopusti da dijete umre (npr. od bolesti), jel pogrešno moliti za zdravlje itd.? Trebamo li samo moliti "budi volja Tvoja" i dokud mogu ići naše nakane? Hvala


Poštovana,

O molitvi na 78 stranica u svome četvrotme dijelu govori Katekizam katoličke crkve. Preporučam da nađete vremena da ih pročitate. Zaista se mnogo može o molitvi naučiti i primjeniti u život.

Za pravu molitvu važna je vjera. Vjernici trebaju vjerovati u „Tajnu vjere“, slaviti je i u živom osobnom odnosu prema živome i pravome Bogu iz toga živjeti. Taj osobni odnos zove se molitva. Molitva je osobni odnos prema živome i pravome Bogu, kaže Katekizam Katoličke crkve (KKC br. 2567). Molitva prožima vjeru, slavljenje sakramenata i moralni život kršćana. Ona je prostor u kojem se sve to događa. Ona je kvasac u kojem sve to postaje životvorni kruh. KKC daje definiciju molitve Ivana Damašćanskoga: „Molitva je uzdignuće duše Bogu ili Bogu upućena molba za prava dobra“ (2559), a onda se približava suvremenijim definicijama riječima: „Molitva je odgovor na onoga koji ljubi žeđ Jedinorođenoga Sina“ (2561). U uvodniku KKC kaže da je molitva zajedništvo, ona je savez između Boga i čovjekova srca, ona je Božji dar koji Bog daje čovjeku da bi čovjek žeđao za njim. Molitva je savez, a srce mjesto toga saveza. Srce je ujedno mjesto susreta, jer mi živimo prema slici Božjoj, kaže KKC. Molitva je izraz čovjekova traženja Boga, ali i Božjeg zova čovjeku. Bog želi u tajnovitoj skrovitosti susresti čovjeka u molitvi (2567). – Ovo su riječi vlč. Tomislava Ivančića iz jednog njegovog stručnog članka.

Isus nas je naučio moliti. Uvijek je naglašavao da je vjera polazište za uslišanu molitvu. Često spominje: „Idi, vjera te tvoja spasila“. Isus je pozvao ljude da mole i poste, rekavši da se neke stvari jedino tako mogu izmoliti. Isus je molio prije i poslije svakog velikog trenutka u svome životu. Poslije krštenja, pred smrt u Getsemanskom vrtu i na križu, prije i poslije propovijedanja i ozdravljanja povlačeći se u osamu. Uvijek je znao da ga Otac čuje, bili su usko vezani.

Mi trebamo pristupati molitiv kao i Isus. Vjerujući u njezinu snagu, vjerujući da nas Bog uvijek čuje, vjerujući da nas molitva čini poniznima, čvrstima i jakima. U molitvi trebamo tražiti Božju volju za naš život, ne svoju volju. Bog zna što je najbolje za nas, a to ćemo prepoznati vrlo lako.

Isus je apelirao da najprije tražimo kraljevstvo Božje i pravednost njegovu, a sve će nam se ostalo nadodati i uslišati. Što je kraljevstvo Božje? To je vladavina njegovog Gospodstva, život u Istini, život za drugoga. Što više postajemo dionici toga kraljevstva i pravednosti to nam se više otvaraju oči naše duše kojima prepoznajemo što je uistinu najbolje za nas; spoznajemo da mnoge stvari koje smo tražili zapravo nam i ne trebaju, otkrivamo nove stvari, novi svijet. Isto tako, što više rastemo u kraljevstvu i pravednosti Božjoj to više upoznajemo ljude koji također tako žive, te s njima zajedno ostvarujemo svoje želje i volju Božju. Tu se ostvaruju one Isusove riječi obećanja: Kucajte i otvorit  će vam se! Tražite i naći ćete! (usp. Mt 7,7-8)

Uspješnost molitve

»Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se. Ta ima li koga među vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!«

No, u svakoj molitvi treba reći „Neka bude volja tvoja, Bože!“. Moliti za zdravlje, posao, muža, ženu, prijatelje, hranu... nije uopće porešno. No, najprije treba tražiti kraljevstvo i pravednost Božju, tj. pozvati Boga u svoj život, otvoriti mu srce i predati mu se. To je učinio Isus. Zato je i mogao u Getsemaniju moliti:  »Oče moj! Ako nije moguće da me čaša mine da je ne pijem, budi volja tvoja!« (Mt 26, 32)

I za kraj, neke točke iz KKC-a:

2609 Srce, tako usmjereno na obraćenje, uči se moliti u vjeri. Vjera je sinovsko prianjanje uz Boga, onkraj onoga što osjećamo i razumijemo. Postala je moguća jer nam ljubljeni Sin otvara pristup Ocu. On može od nas tražiti da "ištemo" i "kucamo" jer On je sam put i vrata.

2610 Kao što se Isus Ocu moli i zahvaljuje prije no što će primiti njegove darove, tako i nas uči toj sinovskoj smjelosti: "Sve što god zamolite i zaištete, vjerujte da ste postigli (...)" (Mk 11,24). Takva je snaga molitve, "sve je moguće onomu koji vjeruje" (Mk9,23), vjerom "koja ne sumnja" (Mt 21,22). Koliko je Isus ražalošćen zbog "nevjere" svojih najbližih (Mk 6,6) i "malovjernosti" učenika (Mt 8,26), toliko je zadivljen "velikom vjerom" rimskog satnika i Kanaanke. 

2611 Molitva iz vjere nije tek u tome da se govori "Gospodine, Gospodine", već da se uskladi srce da vrši volju Očevu (Mt 7,21). Isus poziva učenike da u molitvu uključe tu skrb oko suradnje s božanskim naumom.

2612 U Isusu "Kraljevstvo je Božje sasvim blizu"; on poziva na obraćenje i vjeru, ali također i na budnost. U molitvi, učenik bdije pozoran na Onoga koji jest i koji dolazi, spominjući se njegova prvog dolaska u poniznosti tijela i nadajući se njegovu drugom dolasku u slavi.U zajedništvu s Učiteljem, molitva učenika jest borba, i samo bdijući u molitvi, neće pasti u napast.

2613 Tri najvažnije prispodobe o molitvi donosi sveti Luka: 

Prva je "o bezočnu prijatelju", i poziva na upornu molitvu: "Kucajte, i otvorit će vam se." Onomu tko tako moli, Otac će s neba "dati sve što mu je potrebno", osobito Duha Svetoga u kojemu su svi darovi. 

Druga, "o udovici koja dodijava", usredotočena je na jednu od odlika molitve: moliti treba uvijek i neumorno, strpljivošću vjere. "Ali kad Sin čovječji dođe, hoće li naći vjere na zemlji?" 
Treća prispodoba, "o farizeju i cariniku", smjera na poniznost srca koje moli. "Bože, milostiv budi meni grešniku". Tu molitvu Crkva trajno preuzima kao svoju: "Kyrie eleison". "Gospodine, smiluj se". 


Božji blagoslov!

don Damir




Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh